Foto: IIC Belgrado / Sanja Veljković

Unuk Leonarda Šaše, pisac Vito Katalano, gostovao na Sajmu knjiga u Beogradu


Tokom trećeg dana 68. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, u ponedeljak, 27. oktobra 2025. godine, publici se predstavio italijanski pisac Vito Katalano, unuk slavnog autora Leonarda Šaše. Susret sa čitaocima održan je na štandu Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu, a razgovor je vodio direktor Instituta, Roberto Činkota.

Katalanov književni opus čine istorijsko-avanturistički romani smešteni između XVII i XX veka, koji osvetljavaju arhaičnu i ruralnu Siciliju. U njegovom pripovedanju prepliću se istorija i fantazija, dok autor istražuje teme moći, nepravde, društvenih i političkih sukoba, ali i nestajanja drevnih ostrvskih vrednosti pod pritiskom savremenog društva.

Govoreći o sopstvenom stvaralaštvu, Katalano je istakao:

„Kada želim da kao autor obradim izvesne teme do kojih mi je stalo, a to su teme nepravde ili moći, siguran sam da će one dopreti bolje do samog čitaoca ukoliko su ispričane kroz jedan narativni tok koji čitaocu drži pažnju i tera ga da čita dalje.“

Osvrćući se na delo svog dede, čuvenog Leonarda Šaše, Katalano je dodao:

„On se bavio temama koje nisu striktno italijanske, koje su i danas aktuelne, nerazrešene, o kojima se razmišlja. Mislim da Italija danas treba da čita Šašu i da na neki način odgovara na te podsticaje, na to ‘bockanje mačem’ koje je Šaša nudio iz svojih romana i eseja.“

Vito Katalano rođen je 1979. godine u Palermu, a poslednjih petnaest godina živi između Italije i Poljske. Objavio je niz zapaženih romana: L’orma del lupo (2010), La sciabola spezzata (2013), Il pugnale di Toledo (2016), La notte della colpa (2019), Il conte di Racalmuto (2021) i La figlia dell’avvelenatrice (2023).

Autor je i priređivač edicije „Quaderni di Regalpetra“, posvećene delu Leonarda Šaše, koja nastaje u saradnji Fondacije Sciascia i izdavačke kuće Rubbettino editore.

Gostovanje Vita Katalana na Sajmu knjiga u Beogradu još jednom je podsetilo na duboke književne veze Italije i Srbije, ali i na trajnu relevantnost Šašinog nasleđa, koje i danas inspiriše autore i čitaoce širom sveta.