Manje poznate činjenice o Frankenštajnu i njegovom čudovištu


Roman Frankenštajn Meri Šeli jedan je od najuticajnijih književnih dela ikada napisanih. Snimljeno je više od sto filmova o naučniku Frankenštajnu, koji se često pogrešno poistovećuje sa imenom samog Monstruma koji je stvorio. Film Frankenštajnova nevesta iz 1935. godine, u kojem glavnu ulogu igra Boris Karlof, bio je prvi put da je Monstrum prikazan sa nežnijom i saosećajnijom stranom, što je oduševilo publiku širom sveta. U muzeju Jang V&A u Londonu izložena je jedna od originalnih lutki Monstruma Borisa Karlofa, prizor koji vredi videti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Young V&A (@young.vam)


Jedna briljantna knjiga i bezbroj filmova – nema sumnje da postoji mnogo zanimljivih činjenica o Frankenštajnu! Ovo su neke od njih.


Meri Šeli i san koji je promenio književnost

Meri Šeli rođena je 30. avgusta 1797. godine u Londonu. Napisala je Frankenštajna kada je imala samo 18 godina, a roman je objavljen dve godine kasnije, kada je napunila dvadeset, pod punim naslovom Frankenštajn ili moderni Prometej.

Meri Šeli inspiraciju je pronalazila u porodici, nauci i umetnosti. Njena majka je tragično preminula na porođaju, a Meri je kasnije strasno čitala njene knjige i eseje. Takođe ju je nadahnjivao i njen otac, čije su priče često imale slične motive. Jedne noći, sanjala je „strašan prizor čoveka“ i koji joj se približavao ni mrtav, ni živ. Sledećeg dana počela je da piše Frankenštajna.


Niko nije poverovao

Foto: Freepik

U to vreme, ljudi nisu mogli da poveruju da je žena napisala Frankenštajna. Zbog toga je roman isprva dočekan s nepoverenjem i odbijanjem. U predviktorijansko i viktorijansko doba, ženama je društvo nametalo strogo ograničene uloge  da budu samo supruge i majke.

Meri Šeli je odbila da prihvati ta pravila i živela je po sopstvenim pravilima, otvorivši put budućim generacijama žena da učine isto.


Prvi naučno-fantastični roman

Foto: Freepik

Frankenštajn Meri Šeli smatra se prvim naučno-fantastičnim romanom u istoriji. Inspirisao je brojne pisce, reditelje i umetnike, a njegov uticaj oseća se i danas  u modernim strpovima, knjigama i filmovima.

Na osnovu Frankenštajna snimljeno je više od sto filmova.


Frankenštajnova nevesta (1935)

Boris Karlof bio je jedan od najpoznatijih glumaca prve polovine 20. veka, naročito po ulogama „monstruma“ u horor filmovima 1930-ih. On je tumačio Monstruma u filmu Frankenštajn iz 1931. godine, a potom i u nastavku Frankenštajnova nevesta iz 1935.

Veliki deo uspeha ovih filmova pripisuje se upravo saosećajnom karakteru koji je Karlof uneo u lik bića koje nije tražilo da se rodi, ali je zbog svog izgleda bilo odbačeno i proganjano. U romanu Meri Šeli, Monstrum je visok oko 2,4 metra, dok je Boris Karlof, u čizmama i kostimu, dosezao visinu od dva metra!


Filmska šminka i legenda o bolovima

Zapanjujuća šminka u filmu bila je delo režisera Džejmsa Vejla i šminkera Džeka Pirsа. Njih dvojica su tri nedelje radili na Karlofovom izgledu. Umesto da ga potpuno transformišu, želeli su da nagoveste čudovišnost kroz njegove crte lica.

Koristili su vatu za periku i obraze, kao i kolodijum – plastični rastvor koji je bio izuzetno zapaljiv i teško se skidao. Metalni vijci na vratu bili su toliko čvrsto pričvršćeni da su Karlofu ostavili trajni ožiljak. Celokupno šminkanje trajalo je više od tri sata svakog dana.


Nasleđe Frankenštajna

Delo Meri Šeli i danas podstiče debatu o granicama nauke i etike, naročito u doba brzog tehnološkog razvoja. Frankenštajn nas i dalje uči važnim lekcijama o odgovornosti stvaranja, ljudskosti i granicama znanja kao temama koje su jednako aktuelne danas kao i pre više od dva veka.