Foto: Freepik

Tribina o Svetoj Terezi Avilskoj u Srpskom književnom društvu


U okviru tribinskog programa Srpskog književnog društva, u četvrtak 19. februara 2026. godine u 19 časova, u prostorijama Društva u Francuskoj 7 u Beogradu, biće održan razgovor povodom knjige Dragana Boškovića Sveta Tereza Avilska. Zapadnohršćanski svetitelji u srpskoj međuratnoj književnosti 1, objavljene u izdanju Blum 2025, u ediciji Kiklopi.

O knjizi će govoriti Aleksandar Jerkov, Tamara Krstić i autor Dragan Bošković, dok će razgovor voditi Dejan Simonović.

PROČITAJTE I OVO:  Vestern krimić Džordža R. R. Martina među najgledanijim serijama u Americi

PROČITAJTE I OVO:  Rimejk kultne „Keri“ Majka Flanagana dobio okvirni datum premijere

Studija Dragana Boškovića posvećena je jednoj od najznačajnijih svetiteljki zapadnog hrišćanstva, Svetoj Terezi Avilskoj, čije su učenje, spisi i poezija vekovima nadahnjivali umetnike i vernike. Kao osnivačica reformisanog karmelićanskog reda, Tereza Avilska ostavila je dubok trag u religioznoj misli, ali i u španskoj i evropskoj književnosti.

Boškovićeva knjiga otkriva njen odjek u srpskoj međuratnoj književnosti i prati način na koji su se naši pisci susretali sa zapadnohršćanskom tradicijom. Kroz duhovni i književni glas Tereze Avilske autor osvetljava estetike i poetike značajnih imena srpske književnosti kao što su Dučić, Crnjanski, Andrić, Isidora Sekulić i Desanka Maksimović. Njihovi tekstovi, mapirani u okviru trodelne studije, svedoče o prisustvu Tereze kao svetiteljke, mističarke, pesnikinje i žene koja povezuje, ali i naglašava razlike među autorima.

Prisutnost, ali i ponekad odsustvo njenog glasa, za Boškovića predstavlja izazov u otkrivanju religioznih i metafizičkih pitanja, lirskih tajni i promišljanja duhovne filozofije, kao i promena u modernističkoj književnosti. Otvaranjem poetičkog prostora kroz figuru Svete Tereze, autor ukazuje na susrete srpske književnosti sa zapadnohršćanskom tradicijom i na širenje kulturnih horizonata u međuratnom periodu.

Tribina će biti prilika da se razgovara o mestu duhovnosti u modernoj književnosti, o kulturnom mapiranju i o načinu na koji susret sa drugim tradicijama doprinosi potvrđivanju sopstvenog nacionalnog i duhovnog identiteta.