Izvor: Freepik, Helix

Julija Fjedorčuk u Beogradu


Izdavačka kuća Heliks organizuje predstavljanje zbirke pesama Psalmi, u ponedeljak 3. juna, sa početkom u 18 časova, u Biblioteci grada Beograda (Rimska dvorana).

O knjizi, ali i ekopoetici uopšte razgovaraće se sa autorkom, Julijom Fjedorčuk čiji je dolazak podržan od strane Poljskog instituta u Beogradu.

Razgovor sa Julijom vodiće Jelena Nidžović, urednica književno-tribinskog programa KCB-a, a o izboru Julijine zbirke i  ediciji Ekvilibrijum: angažovana književnost u vremenima krize govoriće urednica Heliksa, Katarina Ješić.

Julija će svoj boravak iskoristiti da u saradnji sa Kulturnim centrom Beograd dogovori radionice ekopoetike koje su planirane za decembar ove godine.

PROČITAJTE I OVO:  Potraga za ključevima blaga Terija Pračeta
PROČITAJTE I OVO:  Najpopularniji naslovi u knjižari Sigma

Julija Fjedorčuk je predstavnica ekopoetskog pravca u književnosti, svojevrsne poetske manifestacije čovekovog nastojanja da iskorači iz antropocentrične vizije sveta i predstavi inherentnu prirodu svog odnosa sa Zemljom kao, zasad, jedinim staništem ljudske vrste.

Zakoračivši svojim poetskim izrazom u žanr čije je ishodište u anglosaksonskoj literaturi, Julija Fjedorčuk ispisuje Psalme kao svojevrsnu pagansku liturgiju. Boga Davidovih psalama zamenjuje suncem i prirodnim procesima, pokatkad slaveći život u svim njegovim pojavnim oblicima, a ponekad tugujući za onima koji su postali žrtve ekološke nesreće.

Bez obzira na to da li ćemo pesnički svetonazor Julije Fjedorčuk doživeti kao naturocentričan i označen etiketom „ekopoezije“, ili ćemo u njenim Psalmima pronaći ton i poruke nove-stare religioznosti – tek, pred sobom imamo raskriljen orman pun jedne bolne, a živopisne intime. Misao, odnosno osećanje da nam ovaj svet nije dom na odblesak nailazi i u stihovima Julije Fjedorčuk, često okrenute i budućnosti, koja je, opet, neretko odraz prošlog u egzistencijalnom ogledalu: „A kad nam se zatre dom, zar nas više neće biti.“

Julija Fjedorčuk (Varšava, 1975) poljska je spisateljica, pesnikinja i prevoditeljka. Vanredna je profesorka američke književnosti i teorije književnosti, i suosnivač Centra za studije o životnoj sredini na Univerzitetu u Varšavi. Za svoje debitantsko delo Novembar na Narevu dobila je nagradu Poljskog udruženja književnih izdavača, a zatim 2005. godine i austrijsku nagradu Hubert Burda. Predstavnica je ekopoetike, književne struje koja opisuje odnose između čoveka i prirode. Za roman Bestežinstvo nominovana je za najveću poljsku nagradu NIKE (2016), a 2018. je za zbirku Psalmi osvojila prestižnu pesničku nagradu Vislava Šimborska.