JEDINO VETAR DEJANA ALEKSIĆA NA ŠPANSKOM JEZIKU


Među naslovima srpske književnosti koje je Kontrast izdavaštvo objavilo u prevodu na druge jezike, našla se i nagrađena knjiga poezije Jedino vetar Dejana Aleksića (Solo el viento, 2020), urednika, pesnika, dramskog pisca i književnika za decu, u prevodu na španski jezik. Ova Aleksićeva knjiga 2011. nagrađena je uglednom nagradom ,,Meša Selimović“ kao najbolja knjiga u ukupnoj izdavačkoj produkciji u 2011. godini.

Jedino vetar je sedma i ujedno najuspelija knjiga pesama Dejana Aleksića. Ona otkriva poseban pesnički senzibilitet. Aleksić je u odnosu na svoje dosadašnje pesničko stvaralaštvo uneo novine, posebno na planu forme i tematsko-motivskih sklopova, koji se kreću od verističkih, stvarnosnih okvira, do hipersimbolističkih spona, čime se postiže poseban asocijativni plan pesama. Provereni stvaralački postupak, vidljiv u dosadašnjim pesničkim knjigama ovog autora, prisutan je i u knjizi Jedino vetar, ali su primetne ubedljivija stvaralačka individualnost u izrazu i efektnija stilska rafiniranost. Književni kritičar Dragan Hamović beleži kako „drama nepodudarnosti jezika i sveta, kao i pojedinca uslovljenog nasleđenim i uvek nekako nepotpunim govorom, tematska je okosnica ukupne poezije Dejana Aleksića, vremenom oslonjenijeg na poznu, duboko ironijsku poetiku Borislava Radovića, kome posvećuje jednu od završnih pesama, donekle programsku, pastiš pesmu u zbirci Jedino vetar. Kao ni naš jezik nametnuti, koji podvlašćuje i u sebe uvlači, ni osetljivo pojedinstvo ne ostaje postojano i pouzdano, pred sobom naročito“, dok kritičarka Slađana Ilić uočava „umnožavanje slojevitosti njegove poezije i još tešnje približavanje mogućnosti da neiskazivo pređe u iskazano, nizom izuzetno originalnih i funkcionalnih dosetki, metafora i poređenja, kao da i vatra, koju lirski subjekt zapisuje, s još više stihijnosti i potresa u tvrdom ćutanju nešto saopštava“.

Knjigu je na španski jezik prevela Silvija Monros Stojaković, književnica i književna prevoditeljka sa španskog i katalonskog jezika, koja je, pored ostalih, potpisala prevode Marse Rudurede i Hulija Kortasara na srpski jezik.