Promocija knjige “Ako ti jave umro sam – pesme o smrti za decu i mlade“


U četvrtak 6. septembra u 19 časova u Klubu Magistrala Doma kulture „Studentski grad“ na Novom Beogradu (DKSG) biće predstavljena nova knjiga u izdanju DKSG „AKO TI JAVE: UMRO SAM – pesme o smrti za decu i mlade“. Knjigu je priredio Vladimir Vukomanović Rastegorac.

 Pre svog izbora pesama, priređivač je dao izvanredan uvod u temu kojom se dugo bavi, pod naslovom „Smrt u srpskoj poeziji za decu i mlade: tradicija jednog tabua“.

Knjigu je likovno oblikovala Sanja Polovina, a s jednom pesmom ili više njih zastupljeni su:

 Jovan Sundečić, Đorđe Rajković, Petar Despotović, J. J. Zmaj, Desanka Maksimović, Branko Ćopić, Grigor Vitez, Dušan Radović, Milovan Danojlić, Dobrica Erić, Duško Ttrifunović, Raša Popov, Miroslav Antić, Gordana Brajović, Ljubivoje Ršumović, Vladimir Andrić, Rajko Petrov Nogo, Pero Zubac, Mošo Odalović, Gradimir Stojković, Dragomir Đorđević, Pop D. Đurđev i Branko Stevanović. 

O knjizi:

“Knjiga Vladimira Vukomanovića Rastegorca je zanimljiv pedagoški i književnokritički prilog tanatologiji ‒ društvenonaučnoj misli o smrti. Pisac knjige je prišao nužnoj i potrebnoj demistifikaciju smrti kod najmlađih pouzdanim izborom različitog književnog suočavanja sa vlastitom smrću i sa smrću najbližih. Analitički odmerena piščeva uvodna studija može biti podsticajna kod promišljanjа novih pedagoških pristupa u prevazilaženju tajnovitog ćutanja odraslih o smrti pred decom.”

dr Todor Kuljić, sociolog

Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet

“Tema smrti mi je najizazovnija tema u pogledu savjetovanja, psihoterpije i uopšteno psihologije. Vrlo česta tema u različitim književnim djelima, nezaobilzna kroz istoriju i u kategoriji egzistencijalnog straha. Ima li tema i misli koje nas više uznemiravaju od onih koje se tiču smrti? A tek kada o istom trebamo razgovarati sa djecom? Rijetki su oni koji znaju ispravan put i prava objašnjenja. Oduševljava me kad vidim da se kolege iz drugih struka bave ovom temom i daju doprinos u skladu sa svojim znanjima. (…) Zapravo priča o smrti je priča o životu.”

PROČITAJTE I OVO:  Promocija tri romana o Bapi Radovana Vlahovića

 Nela Marinković, msr. psihilogije

Univerzitet u Banjaluci, Filozofski fakultet

 Ako ti jave: umro sam Vladimira Vukomanovića Rastegorca jedinstvena je knjiga ne samo na području Srbije nego i šire regije. Riječ je izboru pjesama o smrti u srpskom pjesništvu za djecu i mlade, počevši od prve pjesničke zbirke za djecu objavljene na srpskom jeziku, autora Jovana Sundečića, pa do poezije suvremenih pjesnika poput Branka Stevanovića. U nizu imena čije je pjesništvo uvršteno u ovu knjigu – ujedinjeno zajedničkom tematskom odrednicom čovjekove smrti kao najtragičnijeg, ujedno i najintrigantnijeg fenomena ljudskoga društva i života uopće – nalaze se imena i dobro poznatih ‘klasika’ poput Jovana Jovanovića Zmaja, Desanke Maksimović, Branka Ćopića, Dušana Radovića, Duška Trifunovića, Miroslava Antića, Ljubivoja Ršumovića i drugih. Dodatna je vrijednost Vukomanovićeve knjige i njezino uvodno poglavlje u kojem autor na vrlo detaljan i suveren, a ujedno pitak i razumljiv način, iznosi „tradiciju jednoga tabua“ – tematizira odnos prema smrti u kontekstu odgojno-obrazovnog sustava, šire znanstvene zajednice te, osobito, u kontekstu doživljavanja fenomena smrti s gledišta djeteta samoga, pri čemu uvažava rezultate relevantnih psihologijskih, filozofskih i antropoloških istraživanja. Uvažavajući svu kopleksnost fenomena smrti, osobito s gledišta njegova približavanja mladim (dječjim) recipijentima, ovaj izbor i pripadajuća uvodna studija potvrđuju kako je i o najzahtjevnijim temama moguće/potrebno govoriti razložno i iskreno, i to u onim životnim razdobljima koja su krhka, a ujedno formativno najvažnija – u djetinjstvu i mladosti. Osim što će ponuditi dobre smjernice roditeljima i nastavnicima, Vukomanovićeva knjiga ujedno pokazuje da poezija za djecu prerasta okvire isključivo radosnih i lagodnih tema, kako se to ponekad, pogrešno, pretpostavlja.”

Andrijana Kos Lajtman, književna kritičarka

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu