Istorija Italijanskog stripa inspirisanog muzikom


Prve večeri Nova Festivala, u četvrtak, 8. oktobra od 20 časova u Galeriji Bate Mihailovića u Pančevu biće otvorena izložba „Dvadeset lakih komada – izbor italijanskih stripova inspirisanih muzikom“ koju je priredio uvaženi italijanski publicista Andrea Placi, koji će na poziv Saše Rakezića (alias Aleksandar Zograf) i zahvaljujući podršci Italijanskog instituta za kulturu iz Beograda biti i gost festivala.

„Dvadeset lakih komada” je izbor od 20tak stipova najpoznatijih italijanskih strip-majstora, koji su u toku svojih plodnih i svetskih karijera inspiraciju tražili i u muzici. Reč je o veoma značajnoj izložbi koja na najbolji mogući način prikazuje istoriju razvijene italijanske strip-scene.

Andrea Placi (Bolonja, 1962), prevodilac, esejista, izdavač, od 1977. aktivan na polju stripa a od 1989. bavi se i njihovim prevođenjem i međunarodnom distribucijom. Sarađivao je sa izdavačkom kućom Panini Comics i raznim specijalizovanim časopisima kao što su Fumo di china, Scuola di fumetto, IF i Sette. Odgovorni je urednik edicije Klasici stripa Republike. Od 1997. uređuje sve publikacije mladog, ali već afirmisanog, crtača Lea Ortolanija, čuvenog po seriji “Rat-Man”, koja postoji i u animiranoj veziji, gde se Andrea Placi pojavljuje u skoro svim epizodama kao jedna od glavnih ličnosti.

Izložbu i gostovanje Andree Placija u Srbiji svesrdno je pomogao Italijanski institut za kulturu u Beogradu.

Iste večeri, od 21 sat, na programu je muzičko-vizuelni performans mladog pančevačkog sastava “A.Klang”, Save i Nikole Marinkovića. “A. Klang” je eksperimentalni duo, a Sava jedan od najtalentovanijih pančevačkih muzičara, na matičnoj sceni poznat kao gitarista, producent i kompozitor ambijentalne muzike, sa primesama elektronskih bitova i intervencijama s gitarskim efektima.

Reč Aleksandra Zografa (Saše Rakezića), urednika programa:

Teško je objasniti magiju muzike, ali ona je svakako uticala i na druge umetničke discipline, uključujući strip. U Italiji, gde postoji duga i snažna tradicija stvaranja „priče u slikama“, muzika je inspirisala brojne strip-autore. Odabirući neke od primera ponesenosti muzikom ili muzičkim izvođačima u italijanskom stripu, Andrea Placi (Plazzi) je izbunario mnoge zanimljive primere iz prošlosti i sadašnjosti. Inače, matematičar po obrazovanju, Placi je kolumnista, urednik i prevodilac strip-izdanja, kao i autor brojnih izložbi stripa, a na italijanskoj i internacionalnoj sceni aktivan je od 1977. godine. U našoj sredini poznat je po učešću u nekoliko zapaženih projekata, među koje spada prva postavka originalnih crteža kultnog stripa Alan Ford na Internacionalnom festivalu autorskog stripa Grrr! u Pančevu 2002. godine, nakon koga su se crteži mogli kupiti po (ipak) pristupačnim cenama. Na istom festivalu 2004. godine priredio je izložbu stripova i ilustracija Benita Jakovitija (Jacovitti), a bio je i jedan od autora retrospektivne izložbe italijanskog stripa Oblačići u štampi u Italijanskom institutu u Beogradu 2009. godine.

Reč Adree Placija, priređivača izložbe:

Italijanski fumetisti (crtači i pisci stripova) oduvek su bili privrženi svemu što je, makar izdaleka, povezano s muzikom. Još od ranih dana onoga što danas nazivamo stripovima (ili protostripovima), oni su počeli da se poigravaju idejom dočaravanja muzike, kao i idejom pripovedanja priča o muzici i priča inspirisanih muzikom, i sa tom praksom nikada nisu prestali. Razlog za to možda leži u činjenici što mnogi od njih predstavljaju svojevrsne muzičare pod velom: oni sviraju, pa čak i stvaraju muziku, i često zateknu sebe u pokušaju da spoje svoju glavnu strast i posao s neodoljivim zovom muzike. I naravno da slušanje muzike tokom dugih, zamornih sati provedenih za stolom za crtanje predstavlja uobičajenu naviku među stripadžijama. A možda oni prosto vole da dočaravaju – da opisuju, zapisuju i na karton ucrtavaju – energičnu, osvežavajuću, tako često zapanjujuću i uvek tešku temu tela i uma muzičara koji se hvata ukoštac sa svojom muzikom.

Ovaj sažeti izbor, koji pokriva period od najstarijih do najnovijih stripova što Italija ima da ponudi, nastoji da pruži suštinski, a nadamo se i zanimljiv uvid u složen odnos dve umetnosti. Predstavljamo vam radove majstora kakvi su Hugo Prat, Tanino Liberatore, Ivo Milaco i Đuzepe Palumbo, kao i uzorke produkcija istaknutih i svetski poznatih kuća kao što su Boneli (Zagor, Dampir, Teks) i Dizni, kao i delove manje očiglednih, katkad opskurnih, često marginalnih, ali uvek vitalnih svetova alternativnog stripa i muzike.

Više o projektu “A. Klang”:

A. Klang je eksperimentalni duo iz Pančeva, koji čine Sava (gitara, efekti) i Nikola Marinković (elektronika). Sava je jedan od najtalentovanijih pančevačkih muzičara, na matičnoj sceni je poznat kao gitarista, producent i kompozitor ambijentalne muzike, sa primesama elektronskih bitova i intervencijama s gitarskim efektima. Diskografski je debitovao 2013. godine albumom „Nowhere Near“, da bi ove godine usledilo i njegovo drugo izdanje, „Evocation“ . Marinkovićeva muzika inspirasana je izvođačima ambijentalnog i progresivnog džeza poput Nilsa-Pettera Molvaera ili i Eivinda Aarsets, kao i Christianom Fenneszom, pa i konceptualnim pop artizmom Davida Sylviana.
Savin brat Nikola Marinković je producent i DJ, orijentisan ka plesnoj elektronskoj muzici. Stilski bez čvrstih stega, eksperimentiše na raskršću tehna, ambijentala, indastriala i nojza. Dvojica muzičara, koji dolaze iz različitih sfera ambijentalne i elektronske muzike, u zajedničkom projektu vode slušaoca na sonično putovanje kroz improvizovani koncertni set.

Više o Nova Festivalu:

Nova Festival, festival nove i avangardne umetnosti je trodnevna manifestacija koja se održava od 8. do 10. oktobra u organizaciji udruženja za promociju kulture i umetnosti “KomunikArt” i partnerskih ustanova, uz pokroviteljstvo Grada Pančeva, Italijanskog instituta za kulturu iz Beograda, Ambasade Republike Slovenije i Collegium Hungaricum-a iz Beograda, a uz podršku „Vajfert piva” kompanije HEINEKEN Srbija.

Festival će se ove godine održavati u dva grada, u Pančevu i Beogradu, i u više kulturnih prostora: Dvorani Kulturnog centra Pančeva, dvorani „Apolo“ Doma omladine Pančevo, novootvorenoj Galeriji Milorada Bate Mihailovića, kao i u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu.

Program festivala sastoji se iz dve celine: pratećeg programa koju čine izložba stripova, koncert i tribina i centralnog muzičkog programa u okviru kojeg će nastupiti četiri sastava iz Srbije, Slovenije, Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država, koji na najbolji način reperezentuju aktuelnu domaću, regionalnu, evropsku i svetsku avangardnu muzičku scenu.

Ideja muzičkog programa “Nova” Festivala je upravo predstavljanje savremenih izvođačkih praksi, orijentisanih ka eksperimentalnom pristupu i ukrštanju različitih žanrova umetničke i popularne muzike, i kreiranju nove ponude muzičkih sadržaja.


PROČITAJTE I OVO:  Krivica, novi roman sa Apeninskog poluostrva