‘Psiho’ Roberta Blocha, ‘Nema zemlje za starce’ Cormaca McCarthyja, ‘Dama s psićem’ Antona Čehova – samo su neki od romana u kojima je Mark Watson istraživao čudni magnetizam koji pisci osjećaju prema smještanju glavne radnje u hotele te pronašao inspiraciju za svoj roman.

Hotel ima određenu zavodljivu komponentu za pisce. Objedinjuje cijeli niz različitih karaktera koji se ne poznaju međusobno, ali ipak provode noći pod istim krovom i utječu na vlastita raspoloženja na razinama kojih nisu ni svjesni: povremeno uhvate fragmente tuđih konverzacija ili čuju kako u susjednoj sobi teče voda prilikom tuširanja. Par koji zateknemo u predvorju mogu biti bračni partneri ili ljubavnici koji čeznu za skrovitim utočištem. Trojica tipova koji stižu usred noći mogu biti iscrpljeni poslovni partneri nakon dugog sastanka ili ubojice koji su se upravo riješili tijela žrtve.

Spisatelj i novinar Mark Watson dovršava roman ‘Hotel Alpha’: knjiga obuhvaća čak 100 raznih priča o sudbinama ljudi u jednom londonskom hotelu. Za roman je proveo iscrpno istraživanje i izdvojio svoje favorite u hotelskom ‘podžanru’.

Prije svega, tu je svevremenski favorit ‘Isijavanje’ Stephena Kinga, jedna od najboljih antireklama za hotelsku industriju. Radnja horora uspješno je prenesena i na filmsko platno u režiji legendarnog Stanleyja Kubricka: pisac preuzima posao u izoliranom hotelu, nadajući se da će u njemu potaknuti zamrznute muze kreativnosti i zaboraviti na ovisnost o alkoholu. Iako je film proslavio priču, roman je puno mračniji, kompleksniji i bogatiji ponuđenim uvidima o zavojitim tunelima ljudske psihe.

Watson zatim ističe ‘Zlo pod suncem’, roman slavne spisateljice Agathe Christie koja je u mnogo navrata radnju smještala upravo u hotelski interijer. U hotelu Jolly Roger okupili su se bogati i slavni, a prekrasna Arlena pronađena je zadavljena te se u istragu uključuje Hercule Poirot, zadužen za otkrivanje počinitelja brutalnog umorstva.

U ‘Hotelu’ Arthura Haileyja radnja je smještena u 60-e godine prošlog stoljeća, vrijeme uspona luksuznih hotela. Priča progovara o tisućama sitnica, karaktera i pothvata koji su sačinjavali mrežu hotelskog života, primjerice o čistačici koja krijumčari odreske ispod uniforme.

Roman ‘These Foolish Things’ Deborah Moggach adaptiran je u film puno privlačnijeg naslova, ‘The Best Exotic Marigold Hotel’. Spisateljica se bavi pobunom umirovljenika – protiv stare dobi, odluka koje su donijeli, umirovljenja i nalaženja mira u ‘malim stvarima’.

‘Dama s psićem‘ kratka je priča Antona Čehova o aferi ruskog bankara i naivne mlade djevojke, sjedinjenih prilikom proputovanja na morskoj obali. O iskrivljenjima memorije i varkama koje nam naša sjećanja priređuju progovorila je i kazališna verzija ‘The Yalta Game’ redatelja Briana Friela.

U napetom romanu ‘Nema zemlje za starce’ Cormaca McCarthyja jedno od glavnih poglavlja odvija se u motelu El Paso. Radnja govori o propalom poslu s drogom nakon kojeg slijedi igra mačke i miša između trojice muškaraca koji se presreću u pustinjskom krajoliku zapadnog Teksasa u osamdesetim godinama. Sjajnu filmsku adaptaciju snimila su braća Joel i Ethan Coen.

‘Hotel New Hampshire’ Johna Irvinga prati drame dvije obitelji smještene u različitim hotelima s istim imenom. Među brojnim likovima, tu je i prikaz autora koji počini samoubojstvo zbog spisateljske blokade.

‘Psiho’ Roberta Blocha najpoznatiji je po istoimenoj Hitchcockovoj filmskoj verziji i slavnoj sceni pod tušem. No knjiga otkriva puno više od samog zastrašujućeg pogleda u mračne kutke razmišljanja i ludila Normana Batesa te donosi više iščekivanja, tenzije i horora od samog filma.

Kultni SF autor Stanislaw Lem u svom klasiku ‘Futurološki kongres’ satirički se odnosi prema ideji utopijskog društva i savršenog progresa. Radnju je nemoguće prepričati, ali njegov opis svijeta priređivanja i održavanja konferencija, seminara i predavanja danas je također iznenađujuće relevantan i poučan.

Kao najveću inspiraciju za svoj roman Watson ističe ‘Life: A User’s Manuel’ francuskog pisca Georgesa Pereca te navodi: ‘Opsežan i monumentalan roman opisuje sve ljudske situacije, a kao rezultat – treba vam cijeli životni vijek za čitanje.’

Izvor: tportal.hr

Comments

comments

Related Posts